Dolaskom u dvorište ove škole posebno nas je iznenadio bogati vrt u kojem se uz nama poznate biljke - gladiole i ruže - nalazi i niz manje poznatih biljaka – blaženak, podarka i sl. Naziv Cucurbita uzeli su od latinske riječi za bundevu (buću), a na svojim su oranicama zasadili čak 30 kg sjemena buće golice. Zadruga je podijeljena na sekcije. Voditeljica cijele zadruge, te sekcije Školski vrt i Povrtlarske sekcije je Maja Davidović, prof. biologije; voditeljica Voćarske sekcije i sekcije Izrada eko sapuna je Danijela Pijević, prof. biologije i kemije, a Kreativnu sekciju vodi knjižničarka Ivana Rakonić Leskovar. Koliko je rad u zadruzi zanimljiv, govori podatak da je u zadruzi uključeno više od polovice učenika naše škole. Osim uređenog okoliša, maloga jezera i sjenice, zadrugari žele razvijati i poduzetništvo pa su kroz ovaj projekt željeli pokazati kako se od proizvoda zemlje može dobro zaraditi, ali samo s dobrom reklamom i odlaskom na sajmove zdrave prehrane. Na početku nas je pozdravila voditeljica zadruge Maja Davidović. Krenuli smo na radionice.
Najsloženija bila je izrada eko sapuna koji se dobiva kemijskom reakcijom lužine i kiseline - u zadruzi to je bućino (bundevino) ulje. Pokušali smo ga izraditi i mi, a važno je znati da su ovi sapuni biorazgradivi i ne zagađuju okoliš te ne izazivaju alergije. Učenik šestog razreda Fran Lisec osvrnuo se na ovaj kemičarski rad: „Mislim da je ovaj projekt zaista kreativan. U mojoj grupi napravili smo sapun od natrijeve lužine, bućinog ulja, destilirane vode i soli. Želio bih u svojoj školi imati ovakvu zadrugu. Nazvao bih ju 'Mali kemičari'. Ovaj sapun je dobar za kožu i ljekovit je. Sviđa mi se i kada bi bio u prodaji, rado bih ga kupio.“
Nastavnica engleskog jezika Andrijana Butja-Marinović održala je „Halloween radionicu“. Izrađivali su bundeve za Noć vještica, a također su i pakirali jestive koštice na čijim vrećicama također je trebala reklama. Učenici su morali crtati reklamu koju su nadopunjavali tekstovima i naslovima na engleskom jeziku.
„Pravimo plakat o Halloweenu koristeći engleski jezik.Prevodimo recepte muffina. Sviđa mi se ova zadruga i zabavno je, još samo da znamo engleski (smije se)“, rekla je naša učenica sedmog razreda Tara Stipanović.
U aktivnosti „Zajedno za zdrav život“ učenici su izrađivali jela i slastica od buće (bućinih sjemenki i ulja), a sudjelovali su učenici 5-ih i 6-ih razreda. Pod vodstvom nastavnice prirode i biologije Maje Davidović pripremali su jela prema navedenim receptima. Izrađivali su kolač „Dva u jedan“ te baklavu s bućinim sjemenkama. Kad su se slastice ispekle u školskoj kuhinji i ohladile, uslijedilo je rezanje, pakiranje u posudice, etiketiranje i pisanje plakata.
Što misliš o ovoj radionici?
-Zabavna je. Pečem baklavu od bundeva.
Jesi li ikada prije pravio baklavu?
-Pomagao sam prije, ovo je prvi puta da sâm radim.
Što misliš o zadrugama?
-Sviđaju mi se i želio bih da i moja škola ima takav sličan projekt.
Antun Glasnović, 6.razred
Predavanje i radionicu o zdravoj prehrani održala je nutricionistica Andreja Drkulec, a u njoj su sudjelovali svi učenici. Cilj je ove radionice briga za zdrav život i zdravu prehranu. Doručak je ključan obrok za održavanje stabilne razine šećera u krvi, on bi trebao osigurati 20% cjelodnevnih energetskih i potreba, a trebale bi ga sačinjavati žitarice i složeni ugljikohidrati kombinirani s mliječnim proizvodima i voćem. Trebalo bi smanjiti unos brze hrane te izbjegavati jednostavne, rafinirane šećere koji kratkoročno povise razinu šećera u krvi. Također treba izbjegavati pretjeran unos soli. Iz ovog smo predavanja naučili kako se treba hraniti i kolika je količina pojedine hrane dovoljna da bi organizam normalno funkcionirao. Zanimljivo je bilo vidjeti hrpu šećera na stolu čija je količina ista kao u pola litre coca – cole. Koristan je i savjet da nikada ne solimo hranu prije nego ju probamo.
Radionicu Oktoberfest vodila je nastavnica njemačkoga jezika Matea Buljan Bogdanović. Nastavnica je održala kratko predavanje o najvećoj narodnoj svečanosti Njemačke – Oktoberfestu, Kroz razgovor smo otkrili da je najpoznatije piće koje se pije na Oktoberfestu pivo, a učenici su saznali koja su najpoznatija tradicionalna bavarska jela i kako izgledaju tradicionalne nošnje. Na kraju su izrađivali plakate s poznatim bavarskim motivima, a neki su učenici i zaplesali na njemačku glazbu.
Aktivnost pod nazivom „Kad se male ruke slože“ realizirali su učenici razredne nastave pod vodstvom učiteljice Željke Franjić. Bili su podijeljeni u skupine s istim brojem učenika. Uslijedilo je vađenje i sušenje te pečenje sjemenki te pakiranje i izrada etiketa. “Jako mi se sviđa ovaj projekt. Prali smo bućine sjemenke te ih pržili na način stavljajući ih u tavu i dodajući im sol. Kada su sjemenke gotove, počnu pucketati. Pakirali smo sjemenke i za svako pakiranje napravili etiketu“, rekla je mala Marta.
Razgovarali smo s Lorenom Marić. Ova se osmašica ističe svojim radom u brestovačkoj učeničkoj zadruzi Cucurbita.
Kako je biti u zadruzi?
-Pa, zanimljivo je. Više znamo o uzgajanju. Ako nam trebaju bolje ocjene, ova zadruga nam pomogne.
Kako ovakav rad utječe na tebe?
-Npr., kada jednom naučite pripravljati kreme, možete ih izrađivati tijekom cijelog života.
Što misliš jesu li djeca sa sela više vezana uz prirodu nego djeca iz grada?
-Naravno!
Što mogu djeca naučiti u zadrugama?
-Mogu naučiti kako cijeniti prirodu, kako napraviti nešto od proizvoda , npr. sapun koji nema nikakvih kemikalija i prirodan je. Također idemo na smotre i tada nemamo nastavu (smiješak).
Izreka kaže da na kraju dolazi šećer pa smo se odlučili za razgovor s glavnom voditeljicom zadruge – nastavnicom Majom Davidović.
Što zadruge mogu naučiti učenike?
-Zadruge imaju jednu odgojnu vrijednost, čine učenike zadovoljnima jer su doprinijeli stvaranju nečega novog. To povećava osjećaj zadovoljstva i interes te im potiče želju za većim i boljim uspjehom.
Što mislite,mogu li i ostale škole imati zadruge?
-Naravno da mogu. Mi imamo veliku obradivu površinu, ali ako ju druge škole nemaju, mogu to ostvariti nekim drugim sekcijama, npr. izrađivanjem stvari od drveta.
Mislite li da su djeca sa sela više povezana s prirodom nego djeca iz grada?
-Mislim da jesu. Mislim da imaju bolji osjećaj za prirodu, no ne mora to uvijek biti tako, uvijek ima iznimaka.
Zašto se vaša zadruga zove Cucurbita, a ne npr. kukuruz?
-Cucurbita znači bundeva. Zove se tako jer nam je to glavna aktivnost. Razmišljali smo koje su karakteristike za ovaj kraj. U Dalmaciji se uzgajaju masline pa smo se mi odlučili za bundevu.
Hoće li i učenici iz drugih škola također sudjelovati u ovome projektu?
-Hoće, doći će nam i učenici iz OŠ “Dobiša Cesarić“, a vi ste prvi.
NOVINARSKA SKUPINA
Dora Vuković, 8. b
Ana Matoković, 7.a
Mario Trupinić, prof.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
