preskoči na sadržaj

Osnovna škola Antuna Kanižlića Požega

Login

Facebook
 
 
Raspored zvonjenja

Sat

Od... do... Odmor
PRIJE PODNE
1. 08.00 - 08.45 5
2. 08.50 - 09.35 10
3. 09.45 - 10.30 15
4. 10.45 - 11.30 5
5. 11.35 - 12.20 5
6. 12.25 - 13.10  
POSLIJE PODNE
1. 13.30 - 14.15 10
2. 14.25 - 15.10 15
3. 15.25 - 16.10 5
4. 16.15 - 17.00 5
5. 17.05 - 17.50 5
6. 17.55 - 18.40  
Brojač posjeta
Ispis statistike od 24. 10. 2011.

Ukupno: 6102112
Ovaj mjesec: 6538
Ovaj tjedan: 888
Danas: 58

Za djecu i roditelje

Obrazovanje

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Tragom prošlosti – Rudina i Odolja
Autor: Administrator , 21. 10. 2013.

U subotu, 19. listopada 2013. naša je škola u suradnji s Povijesnim društvom Požega organizirala jednodnevni izlet na Rudinu. Izletu su se odazvali nastavnici i određeni broj učenika.


 
U devet sati krenuli smo ispred škole pojačani našim stručnjakinjama za povijest i arheologiju, članicama Povijesnog društva Požega - Dubravkom Sokač Štimac i Marijanom Matijević. Dok smo se autobusom vozili prema srednjovjekovnom benediktinskom samostanu, a današnjem poznatom arheološkom nalazištu Rudini, koje se smjestilo ponad sela Čečavca na Psunju, što je približno 25 kilometara od Požege, povjesničarka Marijana Matijević održala je izlaganje o povijesti samog samostana te nas  upoznala s najvažnijim povijesnim izvorima o Rudini. Tako smo saznali da se Rudina prvi put spominje u izvorima iz 13. st., da su osnivači najvjerojatnije bili pripadnici roda Borića te da su pronađene papinske bule (pečati na dokumentima) povezane s dokumentima koje su pape slali u rudinski samostan. Najviše dokumenata ima iz prve polovice 15. st. što je vrijeme koje prethodi samom padu rudinskog samostana u ruke osmanlijskih osvajača. U kasnijem razdoblju dolazi do uništavanja samostana jer se koristi kao kamenolom. Nakon dolaska podno Gradine, na kojoj se nalazi lokalitet i kraće šetnje od autobusa do lokaliteta, došli smo do romaničke crkve iz 12. st.  koju je voditeljica istraživanja Dubravka Sokač Štimac otkopala prvi radni dan.
 
 
Profesorica Sokač opisala nam je povijest svojih istraživanja te sve važnije nalaze (od ranokršćanske grobnice iz 3./4. st. s prikazom ribe kao simbola kršćanstva, natpis BRAT IAN koji je najstariji latinični natpis na hrvatskom jeziku, zatim kristogram, ČRIZ što označava godinu 1129. te svjetski poznate rudinske glave, itd. U nastavku smo obišli ostatke samostana (samostanska crkva, dvorište, knjižnica, radionice),a sve uz zanimljiva objašnjenja profesorice Sokač Štimac. Povratkom u autobus, uslijedilo je iznenađenje. Organizatori su najavili posjet lokalitetu Ivandol – Odolja. Radi se o srednjovjekovnom lokalitetu čija su istraživanja još u tijeku, a vodi ih dr.sc. Marije Mihaljević, ravnateljica Gradskog muzeja u Novoj Gradiški. Pretpostavlja se da se radi o romaničkoj crkvi sv. Marije koja se spominje kao posjed plemićke obitelji Borića iz srednjeg vijeka. Na lokalitetu je izlaganje o Borićima održala kolegica Marijana Matijević koja nas je upoznala s porijeklom obitelji, posjedima te samim banom Borićem i njegovim unukom/nećakom Odolom po kojemu je ovaj lokalitet i dobio ime. Nakon toga je profesorica Dubravka Sokač Štimac govorila o tijeku arheoloških istraživanja koja su dosad otkrila bedem te vjerojatno grobnu kapelu (možda i svojevrsnu luksuznu grobnicu) kao i obilje sitnih predmeta (strelica, novčića iz 16. st., keramike, stakla itd.). Lokalitet je izuzetno atraktivan i vremenski, ali i kvalitetom je u doticaju s Rudinom.
 
 
Naši su nastavnici i učenici izrazili veliko zadovoljstvo posjetom nedirnutoj prirodi koja skriva dva bisera romanike, poznata arheološka nalazišta Rudinu i Odolju, no istodobno i tugu što nalazišta nisu bolje prezentirana i bolje poznata našim sugrađanima.
Zahvaljujemo se kolegicama Marijani Matijević, doktorantici Sveučilišta u Zadru i Dubravki Sokač Štimac, muzejskoj savjetnici u miru na trudu i iscrpnim izlaganjima o bogatoj baštini ovih dvaju lokaliteta.
 
 
Goran Đurđević, prof.
 

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju