preskoči na sadržaj

Osnovna škola Antuna Kanižlića Požega

Login

Facebook
 
 
Raspored zvonjenja

Sat

Od... do... Odmor
PRIJE PODNE
1. 08.00 - 08.45 5
2. 08.50 - 09.35 10
3. 09.45 - 10.30 15
4. 10.45 - 11.30 5
5. 11.35 - 12.20 5
6. 12.25 - 13.10  
POSLIJE PODNE
1. 13.30 - 14.15 10
2. 14.25 - 15.10 15
3. 15.25 - 16.10 5
4. 16.15 - 17.00 5
5. 17.05 - 17.50 5
6. 17.55 - 18.40  
Brojač posjeta
Ispis statistike od 24. 10. 2011.

Ukupno: 6102057
Ovaj mjesec: 6483
Ovaj tjedan: 833
Danas: 3

Za djecu i roditelje

Obrazovanje

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Tribina o holokaustu
Autor: Administrator , 10. 2. 2014.

Rabin Luciano Moše Prelević: „Da su oni svi još uvijek živi, bili bi ponosni na vas jer napravili ste nešto predivno, a za to je trebalo puno truda!“ 


Školska knjižnica ima novi izgled, ali stari običaji se ne mijenjaju. Tako je 3. veljače 2014., povodom Dana sjećanja na holokaust, održana tribina na kojoj je govorio Luciano Moše Prelević, rabin Židovske općine Zagreb. Prije svega treba reći što je to holokaust i zašto je važno sjećati ga se. Holokaust je naziv za genocid nad Židovima koji su u Drugom svjetskom ratu provodili nacisti. Važno ga se sjećati zbog pogibije velikog broja ljudi samo zato što su bili druge narodnosti, odnosno vjere. 

Ovo je projekt u kojemu su zajedno sudjelovali učenici i nastavnici. Voditeljica i glavna organizatorica bila je vjeroučiteljica Josipa Valentić. Kroz sate hrvatskog jezika temu holokausta s učenicima su na različite načine obrađivali nastavnici Vladimir Kamenčak, Valentina Čurčić, Mirjana Bajić, Biljana Marković i Mario Trupinić. Obilježavanje je imalo i izvanškolski karakter – sađenje žutih šafrana na židovskom groblju te posjet Biblijsko-arheološkom muzeju u Cerniku. Završna je tribina imala i glazbenu dopunu pa smo u samom uvodu čuli pjesmu Jeruzalem u izvođenju malog pjevačkoga zbora učiteljice Irene Topalušić, uz glazbenu pratnju nastavnika Marija Sovčika. Nastavnik Robert Kresina izradio je pozivnicu. Samoj srži povijesti posvetili su se nastavnici Klaudija Gašpar i Goran Đurđević. Na ovoj su temi engleski jezik usavršavali učenici nastavnice Silvije Crljenice. Veliku vjeronaučnu potporu, uz organizatoricu Josipu Valentić, učenicima je pružila nastavnica Ana Marija Biršić Glibo. Židovske svitke izrađivali su učenici na satu tehničke kulture. Tehničku potporu projektu dali su nastavnici informatike Igor Soldić i Martinija Prgomet, a uspješnoj organizaciji doprinijele su i naše pedagoginja i knjižničarka. 

Učenički radovi i rabinovo poučno predavanje

Slušali smo dnevničke zapise i neka lirska djela židovske djece, žrtava holokausta koja su se pitala kada će sve završiti, kada će moći normalno živjeti. Nakon dirljivih zapisa koje su pročitali sami učenici sve nas je pozdravila naša ravnateljica s nekoliko prigodnih riječi. Rekla je kako joj je drago što se već drugu godinu za redom u našoj školi održava projekt o holokaustu i da se taj strašan zločin ne treba zaboraviti. Rabin Prelević govorio je o tome kako od kada je ovog svijeta, Židove izdvajaju kako „izabran narod“. Objašnjavao nam je zašto je tako, a uz to je dodao da i sam poznaje preživjele iz najvećeg logora smrti - Auschwitza u Poljskoj. Neizmjerno mu je bilo drago što je naša škola priredila ovakav projekt te se nada da na tome nećemo stati. 

Zanimljivo je bilo vidjeti pozornost učenika i gostiju za vrijeme rabinova izlaganja koje nam je upotpunilo opću kulturu i razbilo neke stereotipe. „Isusa su razapeli Rimljani, a sva je krivnja na Židovima, Židovi nemaju nikakve tajne moći i svjetski utjecaj, a dokaz tome je njihova česta nesloga. Proganjali su ih i u srednjem vijeku…“, zanimljive su tvrdnje koje smo čuli u izlaganju. Zanimljiva je i jezična dvojba treba li naziv pripadnika ovog naroda pisati velikim ili malim slovom. Odgovor leži u pisanju „Židov“ kao pripadnik naroda, a „židov“ kao pripadnik židovske vjere. Također, holokaust ima značenje žrtve paljenice, ali najčešće se upotrebljava kao vremenski omeđen događaj genocida nad Židovima  pa bi se trebalo pisati „Holokaust“ (usporedimo s pisanjem Francuske revolucije).

Nakon rabinovih riječi mali zbor nam je opet pokazao svoje pjevačke vještine. Učenici naše škole počeli su izlagati svoje sastavke koje su napisali nakon što su sa svojim nastavnicama gledali video i audiozapise vezane za holokaust. Tako smo čuli o slavnoj zvijezdi Lei Deutsch, hrvatskoj dječjoj glumici židovskog podrijetla koja je umrla za vrijeme holokausta. Iako je iz dana u dan osvajala sve više simpatija publike, tragično je završila jer je Židovka. Valja spomenuti kako je 2011. godine hrvatski redatelj Branko Ivanda snimio biografski film o Lei Deutsch i Dariji Gasteiger. Saznali smo više o sportašu Jesse Owensu koji nije bio priznat kao sportaš jer je bio crnac. Nisu samo oni stradali, nego još  milijun nedužnih ljudi zbog nečije ideje da stvori svijet s „pravim“ ljudima. Nažalost, ta je crna ideologija bila prisutna i na našim prostorima, u okviru Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.), a na tu je temu snimljen i hrvatski film „Ne okreći se sine“. Osim tog filma, učenici su gledali i isječke iz filma „Dječak u prugastoj pidžami“.

Tribina je odisala emocionalnošću, posebno istaknutoj u dramskom izlaganju učenika nastavnice Bajić, a najveća je njena vrijednost u spoznavanju jednake vrijednosti svačijeg života. Kako se takva razlika nikada ne bi ponovila, vrlo je važno obratiti pozornost na pojave kao što su antisemitizam, ksenofobija i sl., koje i danas prave podjele među ljudima, a te podjele doprinose katastrofalnim posljedicama koje ne završavaju, već se najčešće nadograđuju jedna na drugu.
 
NOVINARSKA SKUPINA
Helena Majer, 8. a
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Presjek obilježavanja koja su prethodila završnoj tribini
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 




[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju